Debljina i zdravlje

Debljina i zdravlje

Prekomjerna težina i pretilost postali su rastući medicinski i socioekonomski problem društva s brojnim posljedicama na zdravlje. Globalizacija i ubrzani način života te nedostatak fizičke aktivnosti dovode do prekomjerne tjelesne mase. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, debljina je stanje praćeno prekomjernim nakupljanjem masnog tkiva u organizmu u tolikoj mjeri da ugrožava zdravlje, a povećava rizik od razvoja degenerativnih i kroničnih oboljenja, kao i od metaboličkih, malignih te kardiovaskularnih bolesti te stvaranja infekcija.

Pojednostavljivanje problema debljine može rezultirati nepovoljnim rezultatima liječenja te prevencije, pri čemu je važno u obzir uzeti različite faktore koji utječu na debljinu, kao i njezine korijene:

  • Ljudsko tijelo sadrži mehanizme koji su naučeni da se bore protiv gladovanja, stoga može biti teško gubiti na težini.
  • Konzumacija hrane koja je sve više prerađena doprinosi bržem rastu učestalosti debljine.
  • Genetski rizik jedan je od važnih faktora zato što su geni odgovorni za od 40% do 70% razvoja debljine kod osobe.
  • Bez pristupa primjerenoj zdravstvenoj skrbi, većina ljudi koja pati od debljine neće postići svoj cilj gubitka težine i dugoročno zadržati zdravu težinu.
  • Na težinu mogu utjecati različite okolnosti, poput prenatalnog razdoblja, rane odrasle dobi, trudnoće, bolesti i lijekova.
  • Postoji povezanost između prehrambenog sustava i zdravlja, pri čemu marketing i oglašavanje imaju veliki utjecaj na prekomjernu debljinu.
  • Simptomi nekih mentalnih bolesti te lijekovi koji se koriste za njihovo liječenje mogu dovesti do dobivanja na težini.
  • Nedostatak sna koji utječe na hormone, kao i visoka razina stresa mogu biti jedan od faktora prekomjerne debljine.
  • Stigma i diskriminacija na temelju tjelesne mase mogu ostaviti značajne posljedice na osobe prekomjerne težine.

Svjetski dan debljine obilježava se 4. ožujka i okuplja stotine pojedinaca, organizacija i udruženja s ciljem postizanja ujedinjenog i globalnog odgovora na prekomjernu debljinu. Njegova je misija podignuti svjesnost o debljini i činjenici da je debljina bolest te da postoje različiti korijeni debljine, kao i aktivnosti kojima se oni mogu suzbiti.

Želi se promijeniti način na koji je debljina percipirana i predstavljena u društvu te se potiče ljude da se sami odluče na promjenu i naprave prvi korak prema zdravijem životu. Osim toga, želi se utjecati na zdravstveni sustav te okolinu kako bi debljina postala prioritetom kao zdravstveni problem i kako bi se stvorili temelji za buduće aktivnosti. Naglasak je i na povećavanju dostupnog znanja i informacija o debljini, kao i o suočavanju sa stigmom koja stoji iza pretilih osoba.

Hrvatski dan osviještenosti o debljini obilježava se 16. ožujka, a prvi se puta obilježio 2018. godine. Njegov je cilj posvetiti pozornost prevenciji, dijagnozi i liječenju debljine. Ovim danom žele se istaknuti uzroci i posljedice debljine kao i važnost njezine prevencije te važnost unaprjeđenja zdravlja, poticanja pravilne prehrane i fizičke aktivnosti.

Kako su osobe koje se bore s debljinom često stigmatizirane u društvu, obilježavanjem Hrvatskog dana osviještenosti o debljini nastoje se suzbiti korijenski uzroci debljine, želi se omogućiti pristup relevantnim informacijama te povećati svjesnost o raznim izvorima stigme debljine, kao i razumijevanje procesa koji je potreban da se debljina izbjegne. Osim toga, apelira se na izbjegavanje korištenja negativnih izraza i vizuala vezanih uz debljinu u medijima te se pokušava djelovati na nacionalnoj razini kako bi se poboljšala okolina u kojoj živimo. Potiče se zdravstvene djelatnike da prepoznaju čimbenike koji potiču debljinu čime će se povećati učinkovitost tretmana i dijagnostike.