Debljina i zdravlje

Debljina u brojkama

Od 1980. godine prevalencija pretilosti se utrostručila u mnogim europskim zemljama, pri čemu je od 30% do 70% odraslih u Europi prekomjerne težine, dok od 10% do 30% odraslih pati od pretilosti. Predviđa se da će do kraja 2030. godine 50% populacije Europe biti pretilo, dok će se u određenim zemljama taj postotak popeti i do 89% za pretilost i prekomjernu težinu. Pretilost je peti vodeći uzrok smrtnosti u svijetu te uzrokuje 44% slučajeva dijabetesa tipa 2 i 41% određenih karcinoma.

Najveći postotak odraslih osoba u Europi koje pate od pretilosti u 2019. godini bio je na Malti i iznosio je 28.7%, dok je najmanji postotak uočen u Rumunjskoj s 10.9%. Postotak muškaraca koji pate od pretilosti u 2019. godini bio je također najveći na Malti i iznosio je 28.7%, dok je Rumunjskoj bio najmanji s 10.9%. Kod žena, najveći postotak osoba koje pate od pretilosti bio je u Škotskoj i iznosio je 29%, a najmanji u Italiji s 10.7%. Najveći postotak pretile djece također je bio na Malti, 26%, dok je najmanji bio u Nizozemskoj, 2.7%.

statistika Europa pretilost u 2019.

U Hrvatskoj je u 2019. godini 41.7% odraslih ljudi imalo prekomjernu težinu, a 23% ukupne populacije odraslih bilo je pretilo. Kod muškaraca je od pretilosti patilo 23.7%, dok je kod žena 22.6% bilo pretilo. Prekomjernu težinu imalo je 49.5% muškaraca, a kod žena je prekomjernu težinu u 2019. godini imalo 35.9%. U odnosu na podatke iz drugih zemalja Europske unije, Hrvatska se našla na 8. mjestu ljestvice, koje dijeli s Latvijom, po pretilosti u državama. Kada se govori o djeci, u razdoblju od 2015. do 2017. godine, prekomjernu težinu je imalo 29.5% dječaka i 21.7% djevojčica, dok je pretilo bilo 7.6% dječaka i 6.8% djevojčica. Čak 30% pretile djece ostaje pretilo i u odrasloj dobi, dok je kod srednjoškolaca taj postotak na 50%. Po dnevnoj konzumaciji gaziranih bezalkoholnih pića kod odraslih Hrvatska se u Europi smjestila na 9. mjesto, dok se po konzumaciji šećera našla na 5. mjestu ljestvice.